Životinjski svijet

Stanovnici Lokruma - slobodni i jedinstveni

FAUNA

Šišmiši

Šišmiši i njihove kolonije zaštićeni su nacionalnim i EU zakonodavstvom. Otok Lokrum idealno je stanište za velik broj vrsta šišmiša s obzirom na bogatstvo šumskih staništa, tri otvorene vodene površine, mnogobrojna prirodna i umjetna skloništa (građevine), kao i zbog tišine i izostanka rasvjete te ljudskih aktivnosti tijekom noći. Za većinu vrsta šišmiša Lokrum je oaza na području Hrvatske koju inače karakteriziraju urbanizacija, gust promet, umjetna rasvjeta noću i buka koju stvaraju ljudi. Ukupno 14 od 33 vrste šišmiša zabilježenih u Hrvatskoj zabilježeno je na Lokrumu, što je iznimno velika biološka raznolikost šišmiša za otok površine od samo 0,7 km². Istraživanjima je potvrđena prisutnost porodiljnih kolonija Kolombatovićeva dugoušana (Pl. kolombatovici) i malog potkovnjaka (Rhinolophus hipposideros) u tavanima Benediktinskog samostana, a prisutne su i vrste primorski šišmiš (Hypsugo savii), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii), primorski brkati šišmiš (Myotis mystacinus/aurascens), resasti šišmiš (Myotis nattereri), rani večernjak (Nyctalus noctula), bjelorubi šišmiš (Pipistrellus kuhlii), mali šumski šišmiš (Pipistrellus nathusii), veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) i sredozemni slobodnorepac (Tadarida teniotis).

Fotografija: Boris Krstinić

Ćuk

Na Lokrumu je do danas zabilježeno 52 vrste ptica, od kojih dio redovito gnijezdi na otoku, a dio su selice, zimovalice ili preletnice. Među stalnim gnjezdaricama nalaze se vrste poput velike ušare, zebe, kosa i sive vrane, dok su od gnjezdarica selica posebno zanimljivi ćuk, lastavica i crna čiope. Zabilježene zimovalice su npr. jastreb, orao škanjac i crvenđast, a Lokrum je važan i za preletnice među kojima su zabilježene i rijetke vrste poput žute čaplje i orla zmijara. Najznačajnija područja za gniježđenje nalaze se u Veljoj i Maloj špilji na južnom dijelu otoka, gdje obitavaju vrste poput ćuka i velike ušare, kao i na stjenovitim padinama sjeverozapadnog Lokruma.

Fotografija: Boris Krstinić

Ptice

Na otoku Lokrumu zabilježene su 52 vrste ptica od čega je 12 gnjezdarica – stanarica: kobac (Accipiter nisus), velika ušara (Bubo bubo), zelendr (Chloris chloris), divlji golub (Columba livia), siva vrana (Corvus corniх), zeba (Fringilla coelebs), vrglav (Jynx torquilla), bijela pastirica (Motacilla alba), alohtona vrsta – paun (Pavo cristatus), crnogrla grmuša (Sylvia atricapilla), obična grmuša (Sylvia melanocephala) i kos (Turdus merula). Od gnjezdarica selica zabilježene su npr. crna čiope (Apus apus), bijela čiope (Apus pallidus), lastavica (Hirundo rustica), ćuk (Otus scops), ćukavica (Caprimulgus europaeus). Zimovalice su npr. jastreb (Accipiter gentilis), škanjac (Buteo buteo), crvenđast (Erithacus rubecula). Preletnice – vrste koje se ovdje zaustavljaju tijekom seobe uključuju rijetke vrste: žuta čaplja (Ardeola ralloides), orao zmijar (Circaetus gallicus), kukavica (Cuculus canorus) i r. bijele selice – žičarka obična (Motacilla flava) i brgljez kamenjаr (Sitta neumayer).

Gmazovi

Na Lokrumu su prisutne bezopasne zmije: šilac (Platyceps najadum) i šara poljarica (Hierophis gemonensis) koji su ipak vrlo rijetko viđene zmije na otoku. Prisustne su i vrste: kopnena kornjača (Testudo hermanni), u narodu poznata kao čančara, gušter – veliki zelembać (Lacerta trilineata) i kućni macaklin (Hemidactylus turcicus).

Paunovi

Na otoku Lokrumu danas obitava populacija indijskih paunova (Pavo cristatus), unesenih sredinom 19. stoljeća, najvjerojatnije u razdoblju boravka nadvojvode Maksimilijana Habsburškog. Od tada su postali vidljiv i prepoznatljiv dio vizualnog identiteta otoka, te nerijetko privlače pažnju posjetitelja. Iako su atraktivni i neuobičajeni stanovnici otoka, paunovi su alohtona vrsta – vrsta koja nije prirodno prisutna u mediteranskim ekosustavima. Njihova prisutnost na otoku se stoga promatra i u kontekstu očuvanja biološke raznolikosti i upravljanja prirodnim vrijednostima. Zbog svoje duge povijesti na Lokrumu smatraju se prihvaćenim dijelom krajolika, ali uz kontinuirano praćenje njihova utjecaja i potrebe za usklađivanjem s ciljevima zaštite prirode u ovom zaštićenom području.

ENTOMOFAUNA

Leptiri

Na otoku Lokrumu zabilježeno je 212 vrsta dnevnih i noćnih leptira, od čega 18 pripada u danje leptire. Sve zabilježene vrste tipične su za južne jadranske otoke. Šumoviti Lokrum najviše pogoduje šumskim vrstama i vrstama šumskog ruba poput lugara (Pararge aegeria), istočnog sivca (Hipparchia syriaca) i plavog admirala (Limenitis reducta). Te tri vrste ovdje su česte i široko rasprostranjene na otoku. Na obalnim dijelovima otoka nalazimo i viješticu (Charaxes jasius), jednog od naših najvećih i najrjeđih danjih leptira. Od sredozemnih vrsta otok naseljavaju kleopatra (Gonepteryx cleopatra), veliki tigrasti plavac (Lampides boeticus) te planinski bijelac (Pieris ergane). Možemo susresti i pokojeg lastina repa (Papilio machaon), običnog poštara (Colias croceus), ljepokrilog admirala (Vanessa atalanta) i štrikovca (Vanessa cardui). Važna je prisutnost leptira hrastov repić (Favonius quercus) obzirom da na području Dubrovačko-neretvanske županije postoji svega nekoliko recentnih nalaza te vrste.

Kornjaši

Na otoku Lokrumu zabilježene su 72 vrste kornjaša od čega najviše bubamara (Coccinellidae), zlatica (Chrysomelidae) i strizibuba (Cerambycidae).

Ravnokrilci

Od ravnokrilaca na Lokrumu je dosad nađeno ukupno 16 vrsta, od kojih su za četiri vrste to prvi podaci za područje grada Dubrovnika, a od toga samo 7 koji žive isključivo izvan šume. Zabilježene su i četiri vrste skakavaca (Acrotylus patruelis, Oedipoda caerulescens, Pezotettix giornae i Chorthippus bornhalmi) (Tvrtković, 2016.).

Obični nosorožac

Fauna kornjaša (Coleoptera) Hrvatske istražuje se još od kraja 17. i početka 18. stoljeća, no i dalje ostaje velikim dijelom nepoznata. Kada je riječ o otoku Lokrumu, podaci o kornjašima dosad su objavljeni u svega osam publikacija, s ukupno 50 zabilježenih vrsta (Durbešić, 1973; Durbešić i Dulić, 1989; Kovačević, 1971; Müller, 1916, 1921; Novak, 1952, 1964, 1970). Tijekom istraživanja provedenog 2017. godine, zabilježene su dodatne 22 vrste koje prethodno nisu bile poznate za Lokrum. Time se ukupni broj poznatih vrsta kornjaša na otoku popeo na 72, a najzastupljenije skupine su bubamare (Coccinellidae), zlatice (Chrysomelidae) i strizibube (Cerambycidae).

Fotografija: Boris Krstinić